Prapočetke današnjega VIII. odsjeka za glazbenu pedagogiju nalazimo još u statutu akademije iz 1923., kada je kao V. odjel utemeljen Pedagoški odjel za nastavnike glazbe, pjevanja i kapelnike. Na tom su odjelu 1932. studij završili prvi diplomandi, a njihove su se diplome vezale za glavni predmet struke (kompozicija, instrument, pjevanje) s naznakom da je riječ o diplomi nastavničkoga odjela. Između 1943. i 1950. javljaju se diplome nastavničkoga odjela bez naznake glavnoga predmeta, da bi se od 1951. do 1964. nastavnici obrazovali na VII., Pedagoškom odjelu, koji je nudio mogućnost odabira teoretsko-pedagoškoga smjera (VII.a) ili neki od smjerova za nastavnike pjevanja i instrumenata (VII.b – VII.d). Diplomandi studija teoretsko-pedagoškoga smjera djelovali su kao nastavnici u općeobrazovnim školama ili kao nastavnici teorijskih glazbenih predmeta u glazbenim školama (što je obuhvaćalo i vođenje ansambala, sviranje partitura, nastavu dirigiranja i sl.). Od 1952. na tom su se smjeru izdavale diplome teoretsko folklornoga usmjerenja, a studij se uglavnom naslanjao na program studija kompozicije.

Zbog zahtjevnosti programa i malih upisnih kvota taj program nije mogao zadovoljiti rastuće potrebe za učiteljima glazbe u općeobrazovnim osnovnim školama pa je ak. god. 1965./1966. pokrenut dvogodišnji studij za nastavnike glazbenog odgoja (studij 1. stupnja VII.b) koji se izvodio u suradnji s Pedagoškom akademijom, što se može smatrati pravim začetkom današnjega VIII. odsjeka za glazbenu pedagogiju. Naime, upravo iz toga dvogodišnjeg studija, koji je obuhvaćao široku paletu teorijskih i praktičnih znanja i vještina, a vodio ga je Marijan Koletić, reformom studijskih programa 1977. izrast će četverogodišnji studij glazbenog odgoja. Dobra iskustva zagrebačkoga dvogodišnjeg studija glazbenog odgoja potaknula su pokretanje istovrsnih studija na područnim odjelima u Dubrovniku (1968.), Osijeku (1970.) i Rijeci (1971.), a 1972. taj program prihvaća i studij glazbe na splitskoj Pedagoškoj akademiji. Svi se ti dvogodišnji studiji ukidaju i reformiraju u četverogodišnje od ak. god. 1977./1978. u okviru opće reforme nastavničkih studija u SR Hrvatskoj.

Usporedo s općom reformom provodi se i preustroj Muzičke akademije u kojem se prvi put osamostaljuje područje glazbene pedagogije na zasebnome VIII. odjelu za glazbeni odgoj. Prvi pročelnik odjela Haris Nonveiller u spomenici o 60. obljetnici djelovanja akademije piše kako je bila riječ o veoma zahtjevnom i odgovornom poslu, pri kojem je  osnovni pokretač i misao vodilja u tom poslu bila želja da nastavnik glazbenog odgoja bude muzički potpuno formirana ličnost, temeljitog, ali i širokog stručnog, metodičkog, pedagoškog i psihološkog obrazovanja, da bude dobar praktičar, organizator i animator glazbenog života, registrator, pa čak, budu li to prilike od njega zahtijevale, i istraživač, i registrator glazbeno-folklornih zbivanja i značajki kraja u kojem djeluje i živi”. Ovako  renesansno” zamišljen profil budućih nastavnika glazbenoga odgoja, posve opravdan situacijom na terenu, podrazumijevao je i bitno podizanje ljestvice ulaznih kompetencija kandidata, pa se i razredbeni postupak podosta promijenio. To, međutim, nije rezultiralo smanjenim interesom za studij, koji je i danas jedan od najtraženijih programa na Muzičkoj akademiji. U počecima rada VIII. odjela noseću su ulogu, uz pročelnika Nonveillera, odigrali nastavnici koji su na Muzičku akademiju prešli s Pedagoške: Lovro Županović, Adalbert Marković i Vladimir Kranjčević. Marković će kasnije gotovo dva desetljeća biti pročelnikom odjela, a Kranjčević poučiti osnovama vođenja ansambala brojne generacije studenata (ne samo) glazbenog odgoja. Osim Markovića na odsjeku je djelovalo nekoliko nastavnika teorijskih glazbenih predmeta koji su studentima usađivali temeljne skladbenotehničke vještine. Među njima je vrijedno istaknuti dugogodišnje nastavnike harmonije i polifonije Branka Lazarina i Josipa Magdića, koji su obnašali i dužnost pročelnika odsjeka. Nastava tambura za glazbene pedagoge u studijski je program uvedena 1982. Prvi je predavač bio Željko Bradić, a od 1985. tambure predaje Siniša Leopold, koji će iste godine preuzeti i Tamburaški orkestar Radiotelevizije Zagreb te postati jednim od glavnih autoriteta na hrvatskoj tamburaškoj sceni. Usto se na odsjeku već godinama studente poučava vještini priređivanja glazbe za različite amaterske i profesionalne ansamble, a nastavnik je toga predmeta danas Tomislav Uhlik.

Krajem 1980-ih odjel mijenja ime i postaje Odjelom za glazbenu kulturu, na kojem su 1988. studij završili prvi profesori glazbene kulture. S vremenom su se uvidjeli stanoviti nedostaci dominantno praktičarskoga pristupa ograničenog na metodičke i stručne vještine pa krajem 20. i početkom 21. stoljeća primjećujemo tendenciju ka znanstvenom profiliranju budućih glazbenih pedagoga. Zalaganjem Pavla Rojka, 1995. započeo je interfakultetski poslijediplomski magistarski studij glazbene pedagogije koji se izvodio na Muzičkoj akademiji u suradnji s Filozofskim fakultetom, a završilo ga je dvanaest magistrandica, sve pod Rojkovim mentorstvom. Mnoge su od njih – uz ostale kolegice i kolege – poslije i doktorirale, pa tako danas većinu visokoškolskih nastavnika glazbene pedagogije u Hrvatskoj tvore doktori znanosti s polja pedagogije ili iz interdisciplinarnih područja znanosti, iako je glazbena pedagogija u Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama kao grana polja glazbene umjetnosti još uvijek uvrštena u umjetničko područje. Na Muzičkoj akademiji postoje i nacrti za doktorski studij glazbene pedagogije koji, međutim, nikada nije pokrenut.

Od 2005. i uvođenja bolonjskoga procesa ova ustrojbena jedinica akademije nosi ime Odsjek za glazbenu pedagogiju. Slijedom bolonjske reforme uz jednopredmetni studij (sada sastavljen od četverogodišnjega preddiplomskog i jednogodišnjega diplomskog studija) uspostavljen je i dvopredmetni studij glazbene pedagogije (trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski), pri čemu se druga studijska grupa upisuje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U tom su se obliku studiji izvodili do 2013., kada je na cijeloj akademiji uspostavljen sustav petogodišnjih integriranih preddiplomskih i diplomskih programa. Od 2015. do 2019. godine odsjek proživljava stanovitu krizu nastavnog kadra s vlastita užeg područja djelovanja pa dužnost pročelnika u tome razdoblju preuzima prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje Marina Novak, koja za svojeg mandata omogućuje znatno osuvremenjivanje nastavnih sadržaja u skladu s potrebama suvremenog društva i tržišta rada. Tako je studij glazbene pedagogije obogaćen mnogim vrijednim pedagoškim predmetima, a veliko je dostignuće bilo i pokretanje studija tambure, jednog od smjerova Studija za instrumentaliste, za što su posebno zaslužni i dugogodišnji nastavnici tambura Siniša Leopold i Veljko Valentin Škorvaga. Nastava tambure kao glavnog predmeta studija počela je na jesen 2019., a već su sljedeće akademske godine, 2020./2021., na tome studijskom smjeru diplomirali i prvi magistri muzike, od kojih dvojica već predaju na odsjeku kao vanjski suradnici. Naime,neki su se studenti glazbene pedagogije već nekoliko godina prije, upisom dodatnih izbornih predmeta, pripremali za prelazak na višu godinu studija tambure čije su pokretanje s nestrpljenjem iščekivali, pa je tako prve akademske godine na četvrtu godinu studija upisano čak petero studenata, a uz njih i četvero na prvu i jedan na treću godinu. Valja spomenuti i da na Odsjeku za glazbenu pedagogiju neke predmete slušaju i studenti crkvene glazbe, koji su u ak. god. 2014./2015., prije pokretanja diplomskoga studija crkvene glazbe, diplomu magistra struke stjecali na Muzičkoj akademiji. Osim zaposlenika i suradnika Muzičke akademije na odsjeku predaju i nastavnici Učiteljskoga fakulteta kojima je nastava uračunata u satnicu na matičnoj ustanovi.

Današnja pročelnica odsjeka Nikolina Matoš, čiji se nastavni i stručni fokus usmjerava prema izobrazbi budućih nastavnika u glazbenim i općeobrazovnim školama, intenzivno njeguje odnose s vanjskim dionicima, poput sustava odgoja i obrazovanja, koji je naš najveći poslodavac. Kao članica stručnih radnih skupina za nastavne predmete Glazbena kultura i Glazbena umjetnost te koordinatorica radne skupine za Nacionalni kurikulum umjetničkog obrazovanja aktivno je sudjelovala u Cjelovitoj kurikularnoj reformi od 2015. do 2018. Ana Čorić aktivno promiče vrijednosti i uloge glazbe u zajednici, sa svojim je studentima je osmislila niz nagrađivanih društveno angažiranih projekata, a djeluje i u nekoliko domaćih i međunarodnih radnih tijela koje se bave tom i sličnom tematikom. Na odsjeku se općenito velika pozornost posvećuje društvenoj odgovornosti budućih nastavnika glazbe, kao i širenju ponude programskih sadržaja u skladu sa zahtjevima zajednice u kojoj će djelovati po završetku studija.

Posljednjih se godina nastavne snage na odsjeku nastoji obnoviti i proširiti zapošljavanjem asistenata i angažiranjem vanjskih suradnika. Potonje nije najbolje rješenje jer kadrovske su potrebe odsjeka u snažnom porastu, kao i potražnja za stručnjacima koje odsjek obrazuje. Stoga preostaje nadati se da će te potrebe prepoznati nadležna tijela i ustanove te omogućiti ovomu odsjeku, kao i akademiji u cjelini, daljnji razvoj i napredak.

Sanja Kiš Žuvela